Sent Luis: Veliki centar bh. državljanaDa se kojim slučajem pitaju, svi bi redom glasali za "one druge", samo ne za ove sadašnje koji su posljednjih 15 godina na vlasti...
Čak ni animirajući slogan Generalnog konzulata BiH u Čikagu da je za registraciju na ovim izborima bilo potrebno "samo 15 minuta dobre volje ...", nije proizveo dodatni interes kod amerikaniziranih Bosanaca u SAD, očito saživjelih uz onu tako istinitu rečenicu na ovom kontinentu: "Vrijeme je novac"!
Obrasci za prijavu
Razmišljanje o izborima u bivšoj domovini za mnoge u Americi očito je neracionalno trošenje vremena. I to je realnost s kojom u BiH valja računati, ako se nešto ne promijeni.
- Iako proces pribavljanja dokumenata iz BiH za pojedince zna biti kompleksan, u većini slučajeva je za popunjavanje obrazaca za prijavu, kopiranje i slanje dokumenata potrebno odvojiti ne više od 15 minuta. Stoga smo iz Generalnog konzulata u Čikagu uputili poruku našim državljanima putem medija u dijaspori apelirajući na njih da odvoje tih 15 minuta za BiH kako bi se registrirali za izbore - kaže za "Dnevni avaz" generalni konzul BiH u Čikagu Eldin Kajević, koji ne krije svoje razočarenje zbog slabog odziva birača u SAD.
Kajević: Uputili apel
No, ljudi se jednostavno nisu obazirali na njihove pozive, dodaje Kajević i kaže da su najviše podbacili upravo veliki centri poput Sent Luisa ili Detroita, gdje živi na desetine hiljada bh. državljana.
Sudeći prema podacima bh. diplomata u SAD, a pozivajući se na Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH, u Americi je opet "katastrofalno loša sezona", jer registrirano je svega oko 3.000 zainteresiranih glasača. U ovdašnjoj dijaspori iz BiH vlada totalna apatija, politička potištenost, pa i osjećaj odbačenosti. Na pitanje zašto je to tako, malo ko je spreman ponuditi adekvatan odgovor, posebno među onima koji bi o tome trebali voditi računa.
- Generalno, to je fenomen svih birača na svijetu; kada misle ili ne vjeruju da njihov glas može išta promijeniti, onda se ne registruju, niti glasaju. Uz sve, Bosanci i Hercegovci nisu dovoljno socijalno i društveno integrirani, te imaju vrlo nizak nivo političke samosvijesti i tradicije - kaže za naš list Dževat Omeragić, doktor nauka, programski menadžer i glavni naučnik u "Schlumberger-Doll Research", jednoj od vodećih američkih kompanija za tehnološke inovacije sa sjedištem u Bostonu.
Prema njegovim riječima, katastrofalna korumpiranost, nesposobnost i traljavost bh. političara na vlasti i naših diplomatsko-konzularnih predstavništava dodatno utječu na tu apatiju.
Sa više od 300.000 bh. državljana, među kojima su i neki svjetski rangirani stručnjaci - Amerika je zasad "totalno politički izgubljena za BiH", jer, kako to kaže naš sugovornik, novopečeni Amerikanci više ne "kupuju" olako ideje koje ne donose ništa osim "pustih obećanja". Oni su duboko svjesni aktuelne bosanske zbilje.
- Dejton je zarobio naše političare i svima su ruke svezane, naši ljudi to znaju, pa je najvažniji motiv za izbore izgubljen - kazao nam je Bajram Mulić, imam džamije koja okuplja Bošnjake u Astoriji, predgrađu uz sami centar Njujorka.
Prema neslužbenim diplomatskim podacima, od ukupne bh. dijaspore, oko 1,2 miliona ljudi rasutih po svijetu, u Americi se skrasilo više od 20 posto. Iako se to ne slaže s brojkom s kojom se često operira i navodima da je na američkom kontinentu mnogo više njih iz Bosne i Hercegovine, ovi postoci su važni jer ukazuju i na to koliko godišnje dolara iz Amerike stiže u BiH.
Nema podataka
Ako se uzme u obzir da se iz cijele dijaspore (prema podacima Centralne banke BiH) godišnje u BiH slijeva oko dvije milijarde dolara, a znajući da je u Americi blizu četvrtina bh. dijaspore, onda sa ovdašnjih destinacija u BiH godišnje stiže između 400 i 500 miliona dolara. Nažalost, bh. diplomatski predstavnici u Americi ne raspolažu tačnim podacima, osim ovakvih neslužbenih projekcija, na koje nas je uputio konzul Eldin Kajević.
Bajram Mulić tvrdi da bh. "konzularna predstavništva nemaju strategiju, plan i program kako da okupljaju građane BiH. Ne postoje konzularni dani, ne postoji baza podataka o bh. građanima, adresari i slično..."
To što ljudi nisu glasali, što se ne zna koliko šalju novca svojima u Bosnu samo pokazuje koliko je velika nemarnost prema našim sugrađanima, i koliko su oni prepušteni sami sebi.
Nekome odgovara stanje udaljavanja
U neku ruku, dijaspora pruža BiH više nego što dobiva od svoje matične države - bliži se i tzv. "Dan D" - 2013. godina, za neke potpuno nejasan datum. Tada će bh. iseljenici morati odlučiti koje će državljanstvo zadržati ako se sa njihovim novim zemljama - prebivalištima ne postigne dogovor o dvojnom državljanstvu. O tome sadašnji političari ostaju uglavnom nijemi i bez poštenog odgovora.
- Nedavno sam posjetio Bošnjake u Kaliforniji, a oni, čini mi se, i ne znaju da postoji Generalni konzulat BiH. U Denveru, u Koloradu, prilikom promocije moje knjige prvo pitanje iz publike bilo je kako bi mogli ovamo u SAD izganjati bh. pasoš ili ličnu kartu. Osjećao sam se kao da sam bio u ulozi općinskog službenika ili konzula, a ne imama i teologa - kaže Bajram Mulić, koji već godinu širom Amerike promovira svoju knjigu o mostovima između islama i Zapada.
Mulić: Posjećuje Bošnjake Sjeverne Amerike
Organizacije koje okupljaju bh. državljane u Americi posebna su priča. One su ogledalo državne nebrige o bh. dijapsori, ali i poznatog mentaliteta na koji upozoravaju neki vrlo obrazovani bh. građani u Americi, držeći se postrani takvih udruženja.
Nekad su te organizacije nicale kao pečurke poslije kiše, oslanjajući se na entuzijazam svojih agilnih promotora, na nostalgiju i nadu da će se mnogi jednom vratiti u Bosnu, ali i na poneki "grant" (finansijski poklon) od Vlade SAD, ako su radile na programima za puno integriranje u američko društvo.
Kako je stasavala nova generacija, nade za povratkom su se sve više gasile, a stariji su se sve više politički udaljavali od matice; nekome kao da takvo stanje upravo odgovara.
Kada su Bošnjaci u pitanju, Islamska zajednica u Americi nije ostala postrani svih ključnih pitanja vezanih za dijasporu, ali uspjeh je, izgleda, ipak djelimičan.
Na prošlim izborima glasalo 1.000 ljudi
Prema navodima iz Generalnog konzulata BiH u Čikagu, čak i sa porazno malim brojem registriranih glasača to ne znači da će svi oni 3. oktobra izaći na glasanje.
Na prošlim izborima glasalo je samo 55 posto registriranih birača u Americi, i ta se brojka kretala oko 1.000. Iako niko ne može sigurno predvidjeti, političari u BiH ne bi trebali očekivati više glasova iz Amerike ni ove godine.
Duže od 15 godina isti političari iz BiH obilaze svoje sunarodnjake po Americi, gotovo ekskluzivno Bošnjake, jer njih je najviše u bh. dijaspori. Pritom im pričaju iste nacionalno prijemčive i sladunjave investicione priče, a manje one o realnoj ekonomskoj perspektivi povratka.
Naravno, bh. vlastodršci sve to rade iz istih, vlastitih, sebičnih interesa. Zato se i slika o ovakvoj, "politički nezainteresiranoj" američkoj bh. dijaspori dopunjava razložnošću njihovog pasivnog ponašanja. A izlaz iz toga jedino je u nagoviještenim političkim promjenama ovog oktobra.
